22: SVETE GORE nad Bistricom ob Sotli, p. c. Majke božje, n. v. 527 m

Svete gore su prastaro hodočasno središte. Marijina crkva je prvi put spomenuta 1265. godine kao Monte Sancte Marie. Sadašnja se građevina nalazi na mjestu izvorne, sagrađena je u 17. stoljeću, a 1611. ju je posvetio biskup Tomaž Hren. Dobrih sto godina kasnije je crkva bila značajno povećana.
Domaćini kažu da su crkvu dali sagraditi kunšperski vlastelini. Kunšperska grofica je jednom jahala prema podsreškom dvorcu i izgubila se u šumi. Upravo na mjestu gdje danas stoje crkve se je grofica zaplela u grmlje i trnje iz kojeg se nije mogla izbaviti. Tada se je zavjetovala da će na tom mjestu dati izgraditi crkvu ako se upije spasiti. Tu nam priču potvrđuje i najstarija sačuvana votivna slika iz 1680. godine.
U vrijeme jožefizma su Svete gore skoro zamrle, ali novi zalet doživljavaju nakon 1860. godine kada su se za nov izgled pobrinuli župani Jurij Stepišnik i Martin Sevnik. Od 1868. do 1871. godine je crkvu nanovo poslikao Tomaž Fantoni. Na oboku prezbiterija je naslikao Marijino uznesenje, a na stranama je prikazao prizore iz Marijinih litanija. U bočnim je lađama nepoznati slikar prikazao razna uslišenja koja su se dogodila nakon molitvi svetogorskoj Mariji.
Današnja ranobarokna crkva izgledom podsjeća na baziliku. Crkva je prostrana, ima tri lađe, u dužinu mjeri 31 m, a u širinu 17 m. Glavna je lađa odijeljena od bočnih nižih sa četiri para velikih stupova. Prezbiterij je iste širine i visine kao i lađa, a trostrano je sklopljen. U glavnom oltaru se pred nama redaju najbitniji događaji iz Marijinog života. U polukružnoj niši kraljuje Marija Kraljica sa žezlom u lijevoj i djetetom u desnoj ruci. Pored nje anđeli sviraju raznolike instrumente. Taj je dio vjerovatno ostao iz stare crkve.  Središnji je dio posvećen Marijinom rođenju (8. 9.), a tu su i Marijino nagoviještenje (25. 3.) i Marijino uznesenje (15. 8.). U oltaru se nalaze i ostali Marijini rođaci.
U lađi je na stupove prislonjeno šest bočnih oltara koji datiraju iz treće četvrtine 18. stoljeća. Posvećeni su sv. Ani, sv. Florijanu, sv. Antonu Pustinjaku, Mariji sv. krunice, sv. Franji Ksaverskom i sv. Izidoru. Pažnju hodočasnika ipak najčešće zaplijeni Marijino prijestolje u lađi. Ono im je mnogo bliže nego glavni oltar i tu obično dolaze sa svojim problemima i molbama. Zanimljivo je da kip  redovito presvlače. U crkvi čuvaju više votivnih slika od kojih je najstarija iz 1680. godine.
Ispod Marijine crkve nalazimo kapele sv. Jurija i sv. Martina. Iznad crkve su kapele sv. Sebastijana i Fabijana te kapela posvećena Lurdskoj Majki božjoj. Donje kapele spadaju među najstarije sakralne objekte u Sloveniji. Na kapeli sv. Jurija se nalazi i Orans – slika muškarca ucrtana u kamen i nečitljiv natpis na pregradi kapije koji do dan danas nije rastumačen.
Od 2000. godine nas uz uspon na brdo prati drveni križni put, djelo akademskog kipara Stane Jarma.
Glavno hodočasničko okupljanje je na blagdan Marijinog rođenja, 8. rujna. Hodočašća počinju na uskrsni ponedjeljak. Svete se mise održavaju na Svetim gorama svake nedjelje od 1. svibnja do Martinove nedjelje. Hodočasnici posjećuju Svete gore u većem broju i 15. kolovoza (uznesenje) te na zahvalnu nedjelju u studenom.

Župa Sv. Peter pod Sv. gorami
Bistrica ob Sotli 7
SI-3256 Bistrica ob Sotli
Tel: +386 (0)3 809 40 42
E-mail: svete.gore@rkc.si
Web: http://svetegore.slomsek.net
 

Forografija crkve:
SVETE GORE nad Bistricom ob Sotli, p. c. Majke božje, n. v. 527 m

Opis: Crkva Majke božje, Svete gore nad Bistricom ob Sotli

Forografija crkve:
SVETE GORE nad Bistricom ob Sotli, p. c. Majke božje, n. v. 527 m

Opis: Crkva Majke božje, Svete gore nad Bistricom ob Sotli