7: PTUJSKA GORA, bazilika Marije zaštitinice, n. v. 352 m

Nastanak Marijanskog hodočasničkog svetišta, koje slovi za biser gotike i najljepši slovenski kulturni spomenik, je još uvijek uvijen u maglu. Navodno su ga sagradili ptujski plemići (Bernard III.), najvjerovatnije po zavjetu na prelasku iz 14. u 15. stoljeće, te su mu dali ime Maria Neustift.

 

1473. godine se ovo mjesto već spominje u poveljama pod službenim nazivom Mons gratiarum, odnosno planina milosti. To se ime održava do turskih upada kada prema legendi dobiva novo ime: Crna gora. Božji put je opet zaživio 1615. godine kada crkvu preuzimaju jezuiti. Oni su gospodarili crkvom i novosagrađenom velikom hodočasničkom kućom do ukinuća reda 1773. Sljedećih stotinu godina njome upravljaju biskupijski svećenici. 1937. godine je preuzimaju franjevačka braća minoriti koji su na Gori prisutni i dan danas. Nedugo nakon dolaska minorita su se prvo župa, a potom i samo mjesto preimenovali u Ptujska Gora. Minoriti su vodili i posljednju obnovu svetišta, koja je trajala nekoliko desteljeća, u čast 600-godišnjice posvećenja. Ona je obilježena 16. svibnja 2010. godine kada je crkva proglašena bazilikom Marije zaštitnice. 

 

Crkva se diči elegantnom vanjštinom. Bočne fasade su okružene potpornjima ukrašenima na vrhu, koji grle čitavu zgradu uključujući i osmerokutni zvonik. Nad glavnim ulaznim vratima je nekoć kraljevao reljef Marije zaštitnice s plaštom kojeg su jezuiti prenijeli na barokni glavni oltar postavljen 1764. godine. Reljef je izrađen iz jednog kamena, a anđeli rasprostiru plašt pod kojim 82 osobe nalaze zaštitu. Među njima su pokušali otkriti crkvene dostojanstvenike te rodbinu celjskih grofova i poznatih suvremenika. Umjetnici iz kruga Parler su napravili i dva kamena gotička oltara: vjenčani oltar i oltar sv. Sigismunda. Celjski oltar u južnoj apsidi je nastao u isto vrijeme kao i crkva. Bogato je ukrašen figurama, maskama i grbovima celjskih grofova.

 

Freske u nekadašnjoj križnoj kapeli ispod zbora, koje prikazuju događaje iz života Isusa, Marije i svetaca, su izvorne. To se odnosi i na tri reljefa u zimskoj kapeli u obrambenom tornju – naklon tri kralja, Marijina smrt i Anđeo s grbom – koji datiraju iz vremena nastanka crkve.

 

Crkvi su nov pečat po svojem dolasku 1937. godine dala franjevačka braća minoriti, s modernim vitražima i portretom minoritskog patra sv. Maksimilijana Kolbea, te s novim križnim putem kojeg je izradio kipar Viktor Gojkovič. On ujedno potpisuje i vrata s reljefom Marije, te prikazom pape Ivana Pavla II. i biskupa Slomšeka u spomen na beatifikaciju potonjeg.

 

Do crkve vodi velebno barokno stepenište nad kojim stražare kipovi sv. Ivana Nepomuka i sv. Florijana, djela Jožefa Strauba iz sredine 18. stoljeća.

 

Hodočašća se odvijaju tijekom cijele godine, a veći zborovi su na 7. uskrsnu nedjelju (godišnjica proglašenja bazilike), te tijekom Marijanskih blagdana: 15. kolovoza, 8. rujna, 8. prosinca. 2. srpnja je blagdan ptujskogorske Majke Božje – Šentvoršca.

 

Od novog parkirališta do crkve vodi novouređeni hodočasnički put mira s tajnama krunice. Posljednja stanica na tom putu je novouređena hodočasnička kuća koja je namijenjena pripremi posjetitelja i hodočasnika za ulaz u svetište.

 

Župa Ptujska gora

 

Ptujska gora 40

 SI-2323 Ptujska gora

 Tel: +386 (0)2 794 42 31

 E-mail: minoriti.ptujska.gora@rkc.si 

Web:www.ptujskagora.eu


 

Forografija crkve:
PTUJSKA GORA, bazilika Marije zaštitinice, n. v. 352 m

Opis: Bazilika Marije zaštitinice, Ptujska gora

Forografija crkve:
PTUJSKA GORA, bazilika Marije zaštitinice, n. v. 352 m

Opis: Bazilika Marije zaštitinice, Ptujska gora